Surfanje internetom posljednjih godina postalo je dostupno svima. A istina je da možete dobiti informacije o bilo kojem pitanju bez napuštanja kuće. Ali, nažalost, događa se da pokrenete preglednik, ali se stranica ne otvori. Zašto? Ovo pitanje postavljaju gotovo svi korisnici, barem jednom suočeni s takvim problemom. Pogledajmo uzroke ovog fenomena i metode za ispravljanje situacije. Ovisno o samom razlogu pojave ovakvih kvarova i rješenja, može se ponuditi dosta različitih opcija.
Zašto se web-mjesta ne mogu otvoriti u mom radnom pregledniku?
Možda ste primijetili da se ponekad kada unesete adresu traženog resursa, umjesto otvaranja željene stranice, prikazuju razne vrste poruka da je stranica ili usluga nedostupna, isteklo je vrijeme, stranica ne postoji itd.
Općenito, postoji mnogo varijacija takvih obavijesti, a njihov izgled nije uvijek povezan s pogrešnim postavkama lokalnogterminala ili neke netočne radnje samog korisnika. Sasvim je moguće da je to zbog nekih, da tako kažem, globalnih razloga, koje se nadalje predlaže da se u cijelosti razmotri.
Internet radi, web stranice se ne otvaraju: primarni razlozi
Kada se razmatra glavno pitanje, polazit ćemo od činjenice da je korisnik s internetskom vezom stvarno u redu. Ali zašto se onda ne otvara niti jedna stranica?
Među svim stvarima koje bi mogle uzrokovati takav fenomen, postoji nekoliko glavnih, a to su:
- problemi s pružateljem;
- problemi na poslužitelju kojem se pristupa;
- blokiranje resursa ili adrese stroja korisnika;
- neispravne postavke pristupnog protokola;
- preljev predmemorije preglednika;
- izloženost virusima i još mnogo toga.
Navedeni popis sadrži samo očite razloge za ovaj fenomen. Zapravo, možda ih ima mnogo više. Ali razmotrit ćemo samo ove opcije, budući da rješavanje takvih problema često omogućuje da se riješite nekih povezanih problema koji se ne mogu uvijek ukloniti konvencionalnim metodama (čak i neke preventivne mjere ne rade).
Provjera internetske veze
Dakle, neka se stranica ne otvara. Što učiniti? Za početak, samo ponovno učitajte stranicu. Ako preglednik daje pogrešku da je usluga privremeno nedostupna, možda ćete morati nakratko pauzirati, a zatim ponovitiprobati. Ako obavijest sadrži vezu na nginx, to je izravna naznaka da vaš Windows preglednik nije kompatibilan s resursom temeljenim na UNIX-u. U principu, to nije problem. Vrijedi pauzirati i pokušati ponovno pristupiti. Moguće je da je poslužitelj jednostavno bio preopterećen. Još gore, kada je DDoS napad izveden s prekoračenim brojem zahtjeva, kada poslužitelj jednostavno nema vremena odgovoriti na njih. Naravno, nećemo razmatrati ove situacije, već ćemo prijeći na hitnije probleme.
S druge strane, trebali biste provjeriti samu vezu, pogotovo ako se internetu pristupa bežično putem usmjerivača. Za početak, ako se web-mjesta ne otvaraju u sustavu Windows 10, na primjer, ali usmjerivač signalizira da je veza uspostavljena, pokušajte pristupiti internetu s bilo kojeg drugog uređaja, recimo, s mobilnog telefona. Ako postoji pristup, problem je u vašem računalu, inače u mrežnim postavkama. Ali nemojte ih žuriti mijenjati. Prilično čest problem povezan s činjenicom da se neka stranica ne otvara u pregledniku je kvar samog usmjerivača. Da biste vratili njegov normalan rad, morate izvršiti hard reset s resetiranjem. Gumb Reset, koji se obično nalazi na stražnjoj ploči, niti ne pokušavajte koristiti. Ipak, neće dati očekivani učinak. Najpoželjniji način je potpuno odspojiti usmjerivač iz mreže uz pauzu prije nego što ga ponovno uključite na otprilike 10-15 sekundi. Nekistručnjaci savjetuju da izdrže dulje razdoblje, ali mislim da je to sasvim dovoljno za kućne modele TP-Link serije.
Nakon uključivanja usmjerivača, senzor označen internetskom ikonom trebao bi treptati. Ako ne svijetli, najvjerojatnije je problem s ISP-om. Obratite se podršci. Ako ping usmjerivača ne uspije, to bi mogao biti problem s hardverom. Ako davatelj usluge otkrije vaš usmjerivač, ali se tražena stranica ne otvara u pregledniku, sasvim je moguće da problem leži u postavkama pristupa s vaše strane ili u ograničenjima koja se mogu izravno odnositi na traženi resurs.
Tako, na primjer, kada pokušate pristupiti američkim internetskim radijskim postajama s područja bivšeg Sovjetskog Saveza, bit će izdana obavijest u kojoj se navodi da je pristup resursu zabranjen iz ove regije i da je namijenjen samo onima korisnici koji se geografski nalaze u Sjedinjenim Državama. O tome kako zaobići takva ograničenja raspravljat ćemo malo kasnije. U međuvremenu, nekoliko riječi o mogućim problemima koji se mogu pojaviti na korisničkim terminalima ili čak mobilnim uređajima.
Postavljanje pristupnog protokola
Zašto se web stranice ne otvaraju? Da, samo zato što su na korisničkom računalu postavljeni netočni parametri pristupa mreži. Možete ih provjeriti promjenom svojstava adaptera, gdje je odabrana postavka protokola Ipv4. Odmah obratite pozornost na trenutak da se prilikom bežičnog povezivanja sve adrese dobiju automatski. U tomeu slučaju da govorimo o korištenju dinamičkog IP-a.
Ako se neka stranica ne otvori, pokušajte postaviti statičku adresu, koja bi se posljednjom znamenkom trebala razlikovati od adrese usmjerivača. Na primjer, adresa usmjerivača obično je predstavljena u kombinacijama 192.168.01 ili 1.1. Postavite adresu za svoj terminal na 192.168.0.6 ili bilo koju drugu posljednju znamenku, spremite promjene, ponovno pokrenite sustav i provjerite pristup internetu.
DNS adrese i korištenje proxyja
Zašto se web stranice ne otvaraju, malo smo shvatili. No, rješenje problema još je daleko od dovršetka. Zapravo, čak i s automatskim postavkama u sustavu Windows, komunikacija možda uopće neće funkcionirati kako bi trebala.
Ovdje vrijedi uzeti u obzir da je korištenje proxyja moguće samo ako ga osigura davatelj. Ponovno provjerite postavke IPv4 protokola i u dodatnim opcijama poništite okvir za korištenje proxyja za lokalne adrese, ako postoji.
S druge strane, ove postavke mogu biti u redu, ali recimo da se HTTPS web-mjesta neće otvoriti. Zapravo, adrese takvih resursa predstavljaju dostupnost samo u obliku sigurne veze, a postavke primarnog ili zamjenskog DNS poslužitelja možda neće uvijek prevesti nazive domena u takve digitalne upite. U ovom slučaju govorimo o promjeni njihovih adresa, unatoč zadanom automatskom primitku. Ovdje se najviše isplati primijenitiuobičajene i popularne kombinacije od Googlea, koje su prikazane na gornjoj slici. Samo upišite ove podatke u adrese, spremite promjene i provjerite je li pristup potrebnim resursima nastavljen.
Izbriši predmemoriju
Ali, recimo, nakon toga se neka stranica ne otvara. To može biti čak i zbog postavki zadanog preglednika koji je nakupio ogromnu količinu računalnog smeća u obliku predmemorije, privremenih datoteka, kolačića, predmemoriranih slika itd. Obični korisnici ne razmišljaju o čišćenju preglednika. Ali za to nema automatiziranih alata ni u jednom poznatom pregledniku. A nered u pregledniku samo dovodi do činjenice da se stranice ne otvaraju u istoj Operi.
U ovoj situaciji postoje dva izlaza: ili ručno očistite povijest i izbrišite sve što je gore spomenuto, ili povjerite ovaj zadatak programima za optimizaciju poput Advanced SystemCare ili CCleaner, koji se smatraju vodećima u čišćenju i ubrzanju rad na tržištu softvera Windows sustava.
Ako se tražena stranica ne otvori ni nakon optimizacije, to možete učiniti na potpuno drastičan način postavljanjem potpunog resetiranja postavki preglednika na tvorničke postavke. Ova je značajka dostupna u svim preglednicima, bez obzira na programera. Usput, ova opcija ponekad pomaže pri uklanjanju prijetnji virusom reklamne prirode.
Poništi postavke veze
Svaki korisnik zna kako otvoriti web stranicu na Internetu. Da biste to učinili, samo unesite uobičajenu adresu. Ali što ako je adresa točna, ali internetska veza ne radi?
Ovdje morate koristiti osnovne alate koji su dostupni u bilo kojem Windows operativnom sustavu najnovije generacije. Za početak pozovite naredbeni redak s administratorskim pravima kroz konzolu "Run" unosom kratice cmd u polje programa. Ako se neće pokrenuti kao administrator, morat ćete pronaći sličnu EXE datoteku u System32 direktoriju i pokrenuti je kao administrator kroz RMB izbornik.
U konzoli koja se pojavi unesite sljedeće:
- ipconfig /flushdns;
- ipconfig /registerdns;
- ipconfig /renew;
- ipconfig /release.
Ovo će dovesti do potpunog resetiranja DNS postavki, naime većina problema je povezana s njima, osim postavki DHCP poslužitelja na ruteru. Ali u ovom slučaju, pretpostavlja se da je sve u redu s parametrima usmjerivača.
Što učiniti ako je stranica blokirana?
Konačno, pogledajmo zašto se web-mjesto Yandexa ponekad ne otvara. Ne postoje preduvjeti za probleme. Ali! U Ukrajini su nedavno blokirane gotovo sve vijesti na ruskom jeziku, resursi za pretraživanje i popularne društvene mreže. A ako je "Yandex" sa svojom početnom stranicom još nekako učitan, druge stranice poput Mail. Ru ili VK uopće ne dolaze u obzir. Pa čak i tada, nakon što je početnu stranicu Yandexa učitao na pola, bit će nemoguće koristiti bilo koju od dostupnih usluga.
Kako otvoriti stranicu koja je blokirana na raziniDržave? Da, elementarno! Nitko još nije otkazao korištenje takozvanih VPN klijenata. U bilo kojem pregledniku možete instalirati odgovarajući dodatak/proširenje.
U Operi je sve još jednostavnije, jer je u ovom pregledniku ovaj klijent ugrađen u samu ljusku. Dovoljno ga je prvi put aktivirati u postavkama, nakon čega će se s lijeve strane adresne trake pojaviti odgovarajući prekidač. Kada je mod aktiviran, automatski se odabire poslužitelj s kojeg će se korisnik povezati. Ako trebate promijeniti lokaciju, možete to učiniti i ručno navodeći željenu zemlju lokacije, u kojoj se korisničko računalo navodno trenutno nalazi.
Ali može se dati još jedan potpuno netrivijalan primjer kada se YouTube stranica ne otvori. Naravno, takvi problemi nisu uočeni na postsovjetskom prostoru, ali u Kini i Sjevernoj Koreji, da. Pristup je ograničen čak i na popularne društvene mreže kao što su Facebook i Twitter. Najgore je što su vlade ovih zemalja privukle tako cool stručnjake koji su napravili firewall (blokirajuću barijeru) na takvoj državnoj razini da nikakvi VPN klijenti ne pomažu, a korištenje takvih aplikacija se pomno prati i, uz najmanju sumnju, je kažnjen, i to prilično strogo..
Provjera virusa
Ali malo smo skrenuli. Ako se stranica ne otvori, to ne znači da su za sve krivi operativni sustav, postavke preglednika ili netočne radnje.korisnik. Ni pod koju cijenu, ni u kom slučaju! Ovdje smo suočeni s virusima kojih na internetu sada ima toliko da je nemoguće zamisliti. Da ne spominjemo zlonamjerne kodove koji uzrokuju nepopravljivu štetu samom operativnom sustavu, najrašireniji su virusi vezani uz tzv. otmičare preglednika (kategorije Hijackers i Adware).
Ovakvi virusni programi ne mogu se čak ni nazvati virusima, budući da većina njih ima prava puna povjerenja za instalaciju kao partnerski softver, a neke od ovih aplikacija također imaju navodno službene certifikate o autentičnosti. U najboljem slučaju, prepoznaju se kao neželjeni softver za instalaciju. I upravo iz tog razloga većina antivirusa, kada instalacija krene u pozadini, za što korisnik ili ne zna ili je pristao kada je instalater nekog drugog programa (najčešće igre u obliku repacka), aktivirana, instalacija takvih apleta jednostavno se zanemaruje, s obzirom na to što se događa instalacija službenog softvera.
Moguće je i potrebno boriti se protiv toga. Za početak možete koristiti prijenosne skenere poput KVRT ili Dr. Web CureIt. Ako se pokaže da je virus duboko ugrađen u RAM, morat ćete koristiti programe poput Kaspersky Rescue Disk. Ovo je uslužni program za disk koji, prilikom pisanja na prijenosni medij, ako je postavljen prvi u prioritetu pokretanja u BIOS postavkama, pokreće se čak i prije nego što se operativni sustav pokrene i otkriva takve viruse koje mnogi nikada neće nimislio bi da takve prijetnje postoje na računalu.
Kakav je rezultat?
Zapravo, ovo je sve što se može ukratko reći o opisanom problemu. Vjerojatno je jasno da za takvu pojavu može biti puno više razloga od onih koji su opisani. Primjerice, sasvim je očito da ovdje nisu razmatrani problemi povezani sa sličnim situacijama pri povezivanju na lokalne ili virtualne mreže, kada se adrese svakom uređaju dodjeljuju automatski ili od strane administratora sustava, već sam poslužitelj s kojeg se šalje zahtjev. Ne radi. To su, da tako kažem, posebni slučajevi, ali u općem smislu za svakog korisnika, rješenja koja su predstavljena u većini slučajeva omogućuju rješavanje problema kada je pristup nekom resursu nemoguć ili blokiran. Najvažniji zaključak koji se može izvući iz svega navedenog je pažljivo provjeriti postavke i po potrebi ih promijeniti (barem će korištenje alternativnih DNS adresa dati svoj rezultat). Podrazumijeva se da ako je razlog za uskraćivanje pristupa isključivo tehnička strana problema, morat ćete se izravno obratiti službi podrške davatelja. Ali vrijedi razmisliti o korištenju VPN klijenata, koji su i sami sposobni uspostaviti sigurnu vezu i popraviti ogroman broj problema koji su uočeni s redovitom vezom (što znači geolokacija).
Općenito, predstavljena rješenja omogućuju vam da se riješite puno bugova, osim ako nisu vezani uz davatelja ili funkcionalnost samog resursa. Konačno, platitetakođer obratite pozornost u tom trenutku da ako vaš pružatelj nema na raspolaganju DHCPv6 poslužitelj, slična verzija IP protokola treba biti onemogućena, inače može doći do sukoba s četvrtom verzijom.
